Vožnja kamiona nikada nije bila bezbednija – zahvaljujući decenijama istraživanja i napretka, neprekidnom razvoju inovacija i bezbednosnih funkcija, kao i sve strožim propisima i standardima bezbednosti.
„Kada posmatramo istoriju bezbednosti u saobraćaju, izuzetno smo ponosni što vidimo da se kompanija Volvo veoma istaknuto pojavljuje u svakoj fazi“, kaže Ana Vrige Berling, direktorka odeljenja za bezbednost saobraćaja i proizvoda u kompaniji Volvo Trucks. „Od pronalaska sigurnosnog pojasa sa vezivanjem u tri tačke, sve do današnjih naprednih bezbednosnih sistema, uspeli smo da doprinesemo da putevi budu bezbedniji za sve učesnike u saobraćaju“.
Evo kratke istorije bezbednosti kamiona i ključnih prekretnica koje nas približavaju nultoj stopi nezgoda.
Kako drumski transport postaje sve intenzivniji, mreže autoputeva se povećavaju širom posleratne Evrope i Amerike. Teški kamioni počinju da prelaze veća rastojanja vozeći većim brzinama, što bezbednost kamiona čini sve više prioritetnim. Vlade i organi za bezbednost u saobraćaju počinju da primenjuju nova saobraćajna pravila, naročito za kamione, gde propisuju pravila za standardizovanje vozila. Naime, vazdušne kočnice postaju standardne za kamione, što poboljšava ukupne performanse kočenja.
U 1948. godini Volvo je postao prvi proizvođač kamiona koji je uveo čelične kabine (ranije su bile od drveta), koje su takođe postale standardne tokom naredne decenije. Godine 1959, inženjer kompanije Volvo, Nils Bolin, razvija sigurnosni pojas sa vezivanjem u tri tačke, koji brzo postaje industrijski standard, što je ostalo sve do danas.
Bezbednosni standardi i regulatorni zahtevi postaju sve stroži, a proizvođači kamiona prilikom testiranja u razvoju proizvoda primenjuju strože standarde. Testiranje udara koje razvija kompanija Volvo, uključuje udaranje kabine teškim tegovima i klatnom, što postavlja rani standard za testove bezbednosti kabina. Švedska vlada ga je ubrzo usvojila kao nacionalni standard, a kasnije su ga usvojile i druge zemlje. Zahvaljujući tome, stopa preživljavanja putnika u kamionima raste, dok testiranje na udar ostaje industrijski standard širom EU sve do 2009.
Godine 1969. Volvo osniva tim za ispitivanje udesa, koji je zadužen za istraživanje saobraćajnih nezgoda na licu mesta i prikupljanje podataka o bezbednosti saobraćaja, koji se zatim primenjuju u razvoju proizvoda. Tim je i danas aktivan i ključni je deo istraživanja i razvoja kompanije Volvo Trucks.
Bezbednost vozača nastavlja da se poboljšava i putem bezbednijih vozila i novih propisa u vezi sa radnim uslovima. Mnoge evropske zemlje uvode stroga ograničenja radnog vremena, koja sprovode putem obaveznih tahografa.
Kompanija Volvo Trucks dodatno poboljšava bezbednost kabine uvođenjem novog testa sa preprekom koji simulira sudar sa prikolicom, a zatim uvodi bezbednosne karakteristike poput ojačanih stubova kabine, sklopivih stubova upravljača, volana koji apsorbuje energiju i obloženog enterijera.
Veća pažnja je usmerena na zaštitu drugih učesnika u saobraćaju u sudaru. Bočna oplata šasije, koja sprečava da biciklisti i pešaci padnu pod zadnje točkove kamiona, postala je obavezna u mnogim zemljama. Uvodi se i zadnja oplata šasije, koja štiti putnike u putničkim automobilima u slučaju sudara sa kamionima otpozadi.
Tokom 1980-ih, bezbednosni sistemi postaju sve sofisticiraniji i napredniji, počevši od antiblokadnih sistema kočenja (ABS), koji postaju standard u svim kamionima do kraja te decenije. Nova tehnologija smanjuje zanošenje prikolice i poboljšava kočenje na klizavim putevima.
Organizacije kao što su EU i UN postaju aktivnije u oblasti bezbednosti na putevima, primenjujući nove zahteve i bezbednosne standarde. Na primer, EU propisuje obavezne ograničivače brzine i ABS kočnice u svim novim kamionima, a uvodi i standardizovano testiranje i obuku za vozače kamiona kako bi dobili dozvolu.
Pošto je već ispunila mnoge od ovih novih zahteva, firma Volvo Trucks nastavlja da traži načine za poboljšanje bezbednosti svojih vozila i postaje jedan od prvih proizvođača kamiona koji je uveo vazdušne jastuke za vozača. Godine 1996, uvedena je i prednja oplata šasije, koja doprinosi zaštiti putnika u automobilu u sudarima automobila i kamiona. To kasnije postaje obavezno 2003. godine.
Napredni elektronski bezbednosni sistemi počinju da se primenjuju, počevši od elektronske kontrole stabilnosti (ESC), koja doprinosi sprečavanju proklizavanja i prevrtanja. To značajno utiče na smanjenje broja udesa sa prevrtanjem, a neke studije tvrde da su ESC sistemi smanjili broj smrtonosnih udesa sa prevrtanjem između 70% i 90%.
Uvode se prvi sistemi za prilagođenu vožnju konstantnom brzinom (ACC), koji automatski podešavaju brzinu kretanja kako bi se održavala bezbedna udaljenost od vozila ispred.
Za Volvo Trucks, upotreba radara i senzorske tehnologije omogućava druge sisteme za aktivnu bezbednost, uključujući podršku za kretanje u traci, podršku pri promeni trake, podršku vozaču u slučaju zamora ili nepažnje i kočioni sistem za vanredne situacije. Do 2009. godine, prva Uredba EU o opštoj bezbednosti (GSR) čini veliki broj sistema aktivne bezbednosti obaveznim.
Sistemi za aktivnu bezbednost nastavljaju da koriste i da razvijaju napredna rešenja, dok regulatorna tela čine sve više sistema obaveznim. Na primer, EU uvodi elektronsku kontrolu stabilnosti, upozorenje o napuštanju trake i autonomno kočenje u hitnim slučajevima kao standard za sve nove kamione.
Volvo Trucks nastavlja da razvija sisteme podrške vozaču, kao što je Volvo Dynamic Steering, koji poboljšava stabilnost po pravcu i smanjuje zanošenje, dok istovremeno smanjuje svakodnevno naprezanje leđa i ramena vozača.
Tehnologija u kamionima nastavlja da bude sve naprednija, sa više senzora, kamera i sa većom brzinom obrade informacija. To omogućava još više mogućnosti za veću bezbednost na putu. Razvili smo sisteme za detekciju mrtvih uglova, kao što su Aktivna podrška za izbegavanje bočnog sudara i kamere za mrtav ugao. Tradicionalni bočni retrovizori se sve više zamenjuju sistemima kamera za nadzor, koji poboljšavaju ukupnu vidljivost, naročito noću.
U međuvremenu, Uredba EU o opštoj bezbednosti II propisuje dodatne obavezne sisteme za aktivnu bezbednost, uključujući Inteligentnu pomoć pri brzoj vožnji, praćenje opadanja pažnje vozača i detekciju nezaštićenih korisnika puteva. Uvode se i stroži zahtevi u vezi sa vidljivošću, od kojih su najvažniji londonski standardi za direktnu vidljivost.
Euro NCAP, koji je odavno postavio bezbednosne standarde za putničke automobile, od 2024. počinje da procenjuje bezbednost teških kamiona. U prvim rezultatima testiranja, Volvo FH i Volvo FM dobijaju vrhunsku ocenu od pet zvezdica.
Iako je postignut ogroman napredak u pogledu bezbednosti u saobraćaju, u našoj delatnosti se nastavlja zajednički rad koji čini puteve i auto-puteve još bezbednijim. Proizvođači će nastaviti da razvijaju bezbednija vozila i bezbednosne karakteristike, vlade i vlasti će nastaviti da sprovode strože propise i standarde, a transportne firme će i dalje tražiti načine za zaštitu bezbednosti svojih vozača.
„Dok ne ostvarimo svoju viziju o nultom broju nezgoda, uvek će biti prostora za poboljšanje“, kaže Ana. "Jedna oblast, za koju mislim da smo tek počeli da istražujemo, je u okviru povezanosti i podataka. Kako kamioni postanu sofisticiraniji, moći ćemo da dobijamo podatke od drugih vozila i iz javne infrastrukture i da ih koristimo u svojim sistemima. Možda ćemo tada moći bolje da predvidimo predstojeće uslove na putu i zastoje kako bismo vozačima omogućili da brže reaguju. Istovremeno, nastavićemo da radimo na jednostavnijim merama, kao što su obuka vozača i kampanje za informisanje javnosti."
Pročitajte više o nasleđu firme Volvo Trucks u oblasti bezbednosti na putevima, kao i o našoj viziji o nultom broju nezgoda.