Kamioni

Stav firme Volvo Trucks kada je u pitanju automatizacija

Pionirski rad firme Volvo sa automatizacijom kamiona započeo je pre više od dvadeset godina. Dok širok spektar nove tehnologije i dalje podstiče industriju da se kreće unapred, potrebe klijenata firme Volvo su uvek na centralnom mestu. Susrešćemo se sa pojedincima iz tima firme Volvo Trucks sa sedištem u Geteborgu koji otvaraju prozor budućnosti uzbudljivih mogućnosti automatizacije.
Segmenti automatizacije
Od rudarstva i sakupljanja otpada, do ubiranja šećerne repe i vožnja u koloni – automatizacija otvara neke uzbudljive mogućnosti.

Mogućnosti automatizovane tehnologije nesumnjivo inspirišu nekakvu vrstu iščekivana i fantazije kod mnogih od nas. Ipak, takva napredna nauka već dobija praktičnu primenu u mnogim delatnostima. Preduzeća se danas suočavaju sa sve većom konkurencijom a automatizacija predstavlja mogućnost za poboljšanje produktivnosti, smanjenje potrošnje energije i povećanje bezbednosti.

Firma Volvo Trucks je već preko dve decenije bila na čelu ove automatizovane evolucije. Automatizovani I-Shift menjač se nalazi na tržištu počev od početka 2000-tih, dok su sistemi aktivne bezbednosti poput prilagodljive regulacije stalne brzine kretanja i kočionih sistema za vanredne situacije u proteklih nekoliko godina postavili standarde kao industrijski lideri. Dok automatizacija napreduje, nova rešenja i usluge i model poslovanja koji se menja predstavljaju neizbežan rezultat. 

U automatizovanim rešenjima koja firma Volvo Trucks trenutno razvija čovek praktično igra centralnu ulogu. Tehnologija može da obuhvata zamenu karakteristika čoveka karakteristikama mašine, ali fokus je u potpunosti zasnovan na korisničkom iskustvu. Mikael Karlson je potpredsednik za produktivnost i nove koncepte. „Mi kreiramo novu vrstu automatizacije koja se postepeno uvodi kako bi potpomogla iskustvo prilikom vožnje. To je ključni faktor koji omogućava povećanje produktivnosti. Radeći sa klijentima koji žele da imaju rešenje, pokušavamo da shvatimo njihove probleme, pa radimo zajedno sa njima da bismo napravili nešto kao partneri.“

U našem radu tehnologija se susreće sa koristima za klijentima. Kao početnu tačku, sagledavamo zahteve koje pred naše klijente stavljaju njihovi klijenti.

Od posebne je važnosti da u procesu razvoja automatizacije rano angažujete i klijenta. Timovi u firmi Volvo Trucks rade na seriji malih probnih projekata, koji su stalno u različitim fazama dovršetka. Ovi probni projekti pomažu utvrđivanju da li je rešenje izvodljivo u praksi i idealno se testiraju na putu u saradnji sa klijentom za koga su namenjeni. „Kroz brze sprintove brzo naučimo da li će određeno rešenje pomoći klijentu“, nastavlja Mikael Karlson. „To je pristup zasnovan na softveru u kom pokušavamo da zauzmemo veću ulogu u lancu vrednosti. Kao i pri radu sa malim pilotima, koristimo i analogiju „gumice“, fiksirajući naše misli na budućnost, dopuštajući pilotu da nas vuče ka našem cilju.“ 

Strategija automatizacije firme Volvo Trucks se razvija na dva fronta. Kao prvo, oni rade u ograničenim prostorima poput rudnika, privatnih poseda i luka, a kao drugo, na drumu. „Verujemo da će visok nivo automatizacije ranije biti postignut u ograničenim prostorima, jer je tamo često manje složen saobraćajni sistem“, kaže Saško Cuklev, direktor za rešenja za klijente i nove koncepte. „Primena automatizacije na javnim putevima je mnogo složenija. Pošto su ograničeni prostori često privatni posedi, pa na njima ne važe ograničenja, možemo brže da testiramo rešenja kako bismo zadržali vrednost. Iz ograničenih prostora možemo puno toga da naučimo i da koristimo informacije za rešenja na javnim putevima.“

Naglasak na radu na pilotima traje od šest meseci do godinu i po dana, što znači da rezultati mogu biti brzo primenjeni, a prednosti iskorišćene. Hajder Vokil je direktor za autonomnu i automatizovanu vožnju.  „U našem radu se tehnologija susreće sa prednostima za klijenta. Kao početnu tačku, sagledavamo zahteve koje pred naše klijente stavljaju njihovi klijenti. Fokusirani smo na rešenja koja svima mogu da olakšaju teške, ponavljajuće zadatke koji oduzimaju puno vremena. Na primer, automatizovana tehnologija može biti uvedena na terminalima gde se odvija puno utovara i istovara i na kojima se kamioni često kreću unazad. To pomaže da se izbegnu manje nezgode, smanjujući oštećenja kamiona i povećavajući vreme iskorišćenosti.“

Jedan aspekt procesa automatizacije koji je jasan na osnovu razgovora sa onima koji je koriste jeste važna uloga vozača, bilo ona aktivna ili pasivna. „Najbitnije je da posao vozača bude bezbedniji i jednostavniji, kao i da klijent bolje posluje“, kaže Saško Cuklev. „U Brazilu radimo sa klijentom koji ima usev šećerne repe. Gubili su značajan deo svoje buduće žetve usled toga što radnici voze preko useva. Rukovanjem autopilotom, vozači mogu da voze prema unapred zadatoj liniji i izbegli uništavanje repe. Optimizovanje brzine vožnje je još jedna oblast koju smo sagledali. Vozači koriste previše energije vozeći prebrzo, dok nakon toga moraju da čekaju. Možemo pomoći da se smanji potrošnja energije tako što ćemo im ponuditi navođenje za odgovarajuću brzinu vožnje.“

Najbitnije je da posao vozača bude bezbedniji i jednostavniji, kao i da klijent bolje posluje.

Koncept autonomnih kamiona je za neke možda čudan i pomalo uznemirujuć. Međutim, ova vrsta automatizacije već pravi razliku u ograničenim oblastima. Volvo Trucks testira autonomne kamione koji mogu da nastave sa radom direktno nakon eksplozija u rudnicima. U normalnim okolnostima, bilo bi potrebno značajno vreme čekanja pre nastavka sa radom. To povećava ne samo produktivnost, već i bezbednost, ali i doprinosi manjem habanju kamiona kada automatizovani vozač kontroliše vozilo. Na putu, kamioni mogu da štede energiju kada su međusobno povezani na auto-putevima. Vožnja u koloni ima efekat smanjivanja otpora vazduha, jer kamione mogu da voze blizu jedni drugima u kontrolisanom konvoju. Pojedini automatizovani sistemi su bliže tome da postanu deo svakodnevnice od drugih, ali mnogi imaju širok spektar potencijalnih prednosti – a radno okruženje postaje mnogo bezbednije. 

Volvo Trucks je proteklih nekoliko godina lansirao nekoliko sistema aktivne bezbednosti, a svi se oni oslanjaju na naprednu automatizaciju. Kočioni sistem za vanredne situacije i podrška za kretanje u traci pomoću radara i kamere vozaču obezbeđuju informacije, dopunjavajući njegovo ponašanje, upozoravajući ga na bilo koju predstojeću opasnosti i, eventualno, sprečavajući udes. „Bezbednost predstavlja osnovu automatizacije“, kaže Karl Johan Almkvist, direktor za bezbednost. „Bez bezbednosti kao osnove, nikad nećemo videti autonomna vozila. Zbog toga moramo stalno da poboljšavamo naše sisteme bezbednosti. Važno je naglasiti da je naša filozofija uvek zasnovana na vozaču. Radimo sa osnovnim elementima – vidljivošću, ponašanju vozila, kočnicama. Čak i sa nečim što potencijalno menja pravila igre koliko i automatizacija, izazovi sa kojima se suočavamo su poznati – ometanja vozača u mnogo oblika. U budućnosti, sistemi koje smo već razvili će se i dalje ažurirati boljim senzorima, poboljšanim programiranjem i nadograđenim kamerama. Izazov je uzeti sve informacije koje se prikupljaju i obraditi ih kako bi koristile vozaču u još većoj meri.“

Promena poslovnog modela bi mogla predstavljati rezultat brzog napretka tehnologije automatizacije. „Verujemo da će doći do porasta usluga i rešenja, pored tradicionalnijih proizvoda i funkcija“, kaže Saško Cuklev. „Naš pristup je, naravno, usmeren na vozača, ipak mogućnosti koje se nude pružanjem autonomnog transporta od, na primer, čvorišta do čvorišta može da otvori novi način rada.“

Održavanje bliskog i otvorenog dijaloga sa klijentima predstavlja krucijalan element napretku rada automatizacije, tvrdi tim. „Klijenti vole da budu uključeni i angažovani u budućim razvojima“, kaže Hajder Vokil.  „Kada je u pitanju poliranje rešenja, mi angažujemo klijente koji nam kažu šta misle. Ne možemo se pretvarati da smo stručnjaci ako su klijenti ti koji su stručnjaci u svojoj delatnosti. Zato je od presudne važnosti da zadržimo tok povratnih informacija u svakoj fazi procesa kako bismo stekli duboko razumevanje klijenta.“

 

Ponekad najluđe ideje postanu stvarnost.

Rad na automatizaciji koje se odvija u Geteborgu nastavlja tradiciju inovacije zbog koje je firma Volvo Trucks postala globalni lider u proizvodnji naprednih rešenja. Postizanje ovog uspeha zahtevalo je kombinaciju slobodne misli i pragmatizma, priznaje Hajder Vokil. „Ponekad najluđe ideje postanu stvarnost. Ipak sve što radimo mora imati svrhu. Sve što uvedemo na tržište bi trebalo da ima smisla za vozača, za klijenta i za društvo uopšte.“

 

Rudnik Buliden, Švedska
Autonomni Volvo FMX kamioni se testiraju u redovnim radovima u Bulidenu. Kamioni doprinose povećanoj produktivnosti i bezbednosti, jer mogu da nastave sa radom direktno nakon eksplozije. Normalno je potrebno izvesno vreme čekanja pre nego što je moguće započeti radove. Ovo je primer potpune automatizacije u ograničenom prostoru, gde nije potreban vozač.

Renova kamion za otpad, Švedska
Postoji rizik od nezgoda kada se kamioni za otpad kreću unazad u stambenim četvrtima. Uz autonomni kamion potreban je samo jedan vozač. Kamion se automatski kreće unazad, prateći vozača oko kuća dok prikuplja otpad. Ovaj istraživački projekat sa švedskom kompanijom za reciklažu Renova pomaže poboljšanju produktivnosti i bezbednosti.

Žetva šećerne repe, Brazil
Vrhunski primer kako automatizovana tehnologija može da doprinese profitabilnosti. Kamioni su prethodno uništavali značajan procenat letine šećerne repe ovog brazilskog proizvođača. Korišćenjem automatizovane funkcije, kamioni prate tagove žeteoca. Vozač ubrzava i koči, ali podržava ga automatsko upravljanje. Tako se veći deo letine sačuva.

Vožnja u koloni
Korišćenjem povezanosti, kamioni u koloni ili vučnom vozu mogu komunicirati međusobno. Moguće je kontrolisati razdaljinu, brzinu i kočenje. Prateći kamioni koriste radar i kameru i primaju informacije od kamiona ispred njih. Danas, prosečna kolona može da uštedi do 10 procenata potrošnje goriva kamiona. Ova cifra će u predstojećoj deceniji porasti na 15 procenata, kako kamioni budu vozili sve bliže jedni drugima. I CO₂ emisije se smanjuju kao rezultat uštede goriva, dok se bezbednost povećava deljenjem informacija između povezanih kamiona.